Sladila: Otkrivamo mitove i istine ove moćne hrane

Ništa bolje od zamjene šećera zaslađivačima, zar ne? Nije uvijek? Iako se tim prebacivačima olakšava mršavljenje ili kontrola, zasigurno je da zaslađivač, ako se konzumira u višku, može predstavljati zdravstvene rizike.

Osim toga, postoje različite vrste zaslađivača te je važno znati njihove detalje prije nego što ih uključite u prehranu.

Ispod ćete pronaći ključne informacije o različitim vrstama zaslađivača, njihovim prednostima, bogatstvu prekomjerne upotrebe, mitovima i istinama oko konzumacije.


Što je zaslađivač?

Nutricionistica Claudia Sena objašnjava da je zaslađivač "proizvod koji obično dolazi od ulja ili neke kemijske reakcije". Prema njezinim riječima,? Ovi proizvodi izrađeni su od zaslađivača koji imaju sposobnost? više od normalnog šećera?

Različite vrste zaslađivača

Podijeljeni između prirodnih i umjetnih vrsta, zaslađivači doista mogu donijeti zdravstvene koristi ako se konzumiraju na pravi način. Tatiana Brizida, nutricionistica iz PronoKala (Brazil), objašnjava koje su razlike između glavnih zaslađivača:

  • Acesulfam-K
  • To je umjetno zaslađivač izveden iz octene kiseline. Tijelo se ne metabolizira i ima lako uočljiv slatki okus, čak 200 puta veći od šećera. Međutim, u velikim dozama ostavlja gorak okus. Ne utječe na glukozu u krvi, ne uzrokuje toksične učinke ili karijes ?, naglašava Tatiana.


  • aspartam
  • Tvar je rezultat kombinacije aminokiselina fenilalanina i asparaginske kiseline. • Ima slatki okus čak 200 puta više od šećera i ostavlja zaostali okus. Ima 4 kalorije po gramu. Prema Anvizi, fenilalanin koji se oslobađa aspartamom ne predstavlja zdravstveni rizik, ali ga trebaju izbjegavati pacijenti s fenilketonurijom, kao i sva hrana koja ima fenilalanin ?, kaže nutricionistica Tatjana.

    Dodaje da se ova vrsta zaslađivača ne bi smjela peći, već se može koristiti u vrućim napicima. Služi dobro kao zaslađivač stola i može se dodati u hladne recepte za desert i mliječne proizvode.

  • saharin
  • To je umjetni zaslađivač dobiven iz nafte. Tijelo se ne metabolizira i ima gorak i metalik ostatak okusa zbog nečistoća koje sadrži. Ima moć zaslađivanja 500 puta veću od šećera. Bez kalorija? Objašnjava Tatiana Brizida.


    Ipak prema riječima stručnjaka, njegovu konzumaciju oslobađaju Anvisa i FDA (Američka agencija za kontrolu hrane i lijekova). U Kanadi je zabranjeno zbog studija koje dokazuju štetnost, poput indukcije raka.

  • Stevia
  • Ekstrahira se iz lišća Stévia Rebaudiana Bertoni, biljke podrijetlom iz Latinske Amerike. Ne fermentira i ne stvara karijes. Ima dugi slatki okus, s moći zaslađivanja 100 do 300 puta većom od šećera. Je li stabilna na visokim temperaturama - kaže nutricionistica Tatjana.

    Dodaje da svatko može konzumirati 100% zaslađivače sa stevijom. No, važno je napomenuti, prema mišljenju stručnjaka, da većina marki prodaje steviju u kombinaciji s ciklamatom i saharinom.

  • ksilitol
  • To je polialkohol koji se nalazi u voću, povrću i gljivama s antikardiogenim djelovanjem. Ima moć zaslađivanja sličnu saharozi. Ima kalorijsku vrijednost 2,4 kalorije po gramu i laksativni učinak s dozama većim od 60 g dnevno. SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) i FAO (Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu) nisu postavile ograničenje za maksimalni dnevni unos ?, objašnjava Tatiana Brizida.

    Također, prema nutricionisti, ksilitol djeluje kao konzervans čak i u malim dozama zbog visoke stabilnosti. • Ne trpi reakcije smeđe boje, što je korisno za industriju u proizvodnji neke hrane. Ona ima visoku vrijednost zbog poteškoće u vađenju ove tvari ?, dodaje.

  • fruktoza
  • To je vrsta šećera izvađenog iz voća i meda, bez kemijskih reakcija. • Njegov je slatki okus naglašen i ne ostavlja ostatak okusa, snagom zaslađivanja 173 puta većom od šećera. Ima 4 kalorije po gramu. Kada se zagrijava, fruktoza se karamelizira, povezujući recepte, a da pritom ne izgubi moć zaslađivanja ?, naglašava nutricionistica Tatiana.

  • sukraloza
  • Dobiva se postupkom pretvaranja molekule saharoze. Nema gorki ili metalni okus, ne uzrokuje propadanje zuba ili rak te je netoksičan. Ne metabolizira se u tijelu, a izlučuje se mokraćom.Ima naglašen i ne ostatak slatkog okusa, moć zaslađivanja 400 do 800 puta veća od šećera. Nema kalorija i otporna je na visoke temperature ?, objašnjava Tatjana Brizida.

Koja je najbolja vrsta zaslađivača za konzumaciju?

Prema nutricionistici Tatjani, sva sladila mogu se koristiti ako se ispune preporučene doze. "Ali, prema mom mišljenju, najbolja opcija konzumacije zaslađivača bila bi sukraloza?" Zbog toga što ima veliku moć zaslađivanja u usporedbi s drugim zaslađivačima, ne ostavljajući ostatak okusa? i stevija, jer ima dug i ne ostatak slatkog okusa?

No, jesu li zaslađivači zaista dobra zamjena za šećer?

Prema Tatiana Brizida, sladilo je moguće smatrati dobrim nadomjestkom šećera u hrani. Šećer nije negativac, ali trenutno se konzumira u višku i zajedno s neiskrenom prehranom. Zbog tih faktora u kombinaciji može se reći da je upotreba zaslađivača u preporučenim količinama povezana s poboljšanom kvalitetom života ?, naglašava.

Nutricionistica Cláudia objašnjava da su u početku razvijeni zaslađivači koji su zamijenili šećer u prehrani dijabetičara. Savjet je spajanje vrsta zaslađivača. Pokušajte s rotacijom, na primjer: jedite šećer, fruktozu, steviju, smeđi šećer, med. Zdrava konzumacija zaslađivača moguća je kada se hrana jede samo kad je to potrebno i u malim količinama ?, dodaje.

Ipak, prema Claudiji, „ideal unutar prehrane je uvijek odlučiti se za sve prirodnije, ako je moguće ne zasladiti se bilo čim“.

Prekomjerna potrošnja zaslađivača

Neke studije pokazuju štete povezane s pretjeranom uporabom zaslađivača. "Saharin je zabranjen u Kanadi, a ciklamat je zabranjen u Sjedinjenim Državama i Japanu, gdje su istraživanja na mišima otkrila povećan rizik od raka", kaže Tatiana Brizida.

Ti podaci nisu reproducirani na ljudima, a korištene doze bile su znatno ispod maksimalno dopuštenog dnevnog unosa. U Brazilu je 2007. godine došlo do smanjenja najvećih dopuštenih doza saharina i ciklamatnih tvari od strane Anvisa. Dakle, trebali bismo slijediti propisane preporuke temeljene na toksičnosti tvari, a ne da predstavljaju rizik za zdravlje ?, dodaje nutricionistica Tatjana.

4 Mitovi i istine o zaslađivaču

Ispod ćete pronaći odgovore na najčešća pitanja o temi:

1. Mogu li trudnice konzumirati zaslađivače?

Prema trenutno dostupnim dokazima, aspartam, sukraloza, acesulfam i stevija mogu se sigurno koristiti tijekom trudnoće.

"Još uvijek nema konačnih podataka o povezanosti konzumacije zaslađivača od trudnica i nepravilnosti ploda", kaže Claudia Sena. Ali važno je napomenuti da ovo razdoblje zahtijeva uravnoteženu prehranu, po mogućnosti sa svim namirnicama u njihovom najprirodnijem mogućem obliku.

2. Mogu li djeca gutati zaslađivače?

Nutricionistica Claudia objašnjava kako ne postoji uvjerljiva studija o upotrebi zaslađivača od strane djece. Ali dobro je zapamtiti da je najbolja opcija najprirodniji proizvodi bez dodavanja kemikalija. Osobito dijabetična djeca mogu koristiti zaslađivače, uvijek uz odgovarajuće prehrambene i medicinske savjete ?, dodaje.

3. Tovljenje zaslađivača?

Claudia Sena ističe da ne postoje snažni klinički dokazi o uzročnosti u vezi s primjenom umjetnih zaslađivača i učincima na metaboličko zdravlje. "Ali važno je napomenuti da mogući doprinosi ovih umjetnih zaslađivača globalnom porastu pretilosti, pa čak i dijabetesa", kaže stručnjak. Iz tog razloga, nadzor prehrane je neophodan.

4. Prirodni zaslađivači naspram umjetnih zaslađivača

Prema Peteru Attiji, suosnivaču i predsjedniku Nutricionističke inicijative (NuSI) iz San Diega, Kalifornija, "od njegovog pronalaska?" ili otkriće? Godine 1965. ne postoji niti jedan dobro dokumentiran slučaj kroničnog oštećenja uslijed gutanja aspartama. (?) Jedna moguća iznimka može biti jedna od rijetkih osoba s fenilketonurijom (PKU). Zar takvi ljudi nemaju enzim potreban za metabolizaciju produkta razgradnje aspartama?

Što se tiče stevije i ostalih prirodnih zaslađivača, Attia kaže da je to ista logika, osim što nemamo toliko podataka o njima, jer većina njih nije dugo na našim stolovima kao aspartam. Međutim, do danas ne postoje podaci koji bi te tvari povezali s bolestima ?.

Stoga, sve dok se konzumiraju unutar preporučenih dnevnih količina i prema uputi nutricionista, zaslađivači ne bi trebali predstavljati zdravstvene rizike.A također mogu biti vrlo korisni u dijeti za mršavljenje ili održavanju.

Umjetna sladila debljaju više od šećera? (Travanj 2024)


  • Hrana, dijeta, mršavljenje
  • 1,230