Akušersko nasilje: fizička i psihička agresija u trudnoći

Misliti o trudnoći kao o zdravstvenom procesu i pomoći ženama da preuzmu i imaju autonomiju u trudnoći. Za opstetričara i ginekologa Alberta Jorgea Guimarãesa ovo su osnovne funkcije zdravstvenog radnika u skrbi o trudnicama. Međutim, razmišljanje, koje bi se trebali dogovoriti između liječnika i medicinskih sestara, nije uvijek ono što se događa u praksi.

U Brazilu svaka četvrta žena trpi neki oblik agresije tijekom porođaja. Brojka je istaknuta u istraživanju Brazilskih žena u javnim i privatnim prostorima, koje je provela Zaklada Perseu Abramo u partnerstvu sa SESC-om. Istraživanje pokazuje da su mnoge brazilske trudnice podvrgnute nepropisnim postupcima, slabo pohađale ili pretrpjele neku vrstu verbalnog nasilja u zdravstvenim ustanovama.

Akušersko nasilje ne uzrokuje samo fizičku, već i psihološku i emocionalnu štetu, i kreće se od medicinske sestre koja od žene traži da ne vrišti do obavljanja postupaka koji ubrzavaju porođaj isključivo iz medicinskih razloga.


Važna stvar nije samo preživjeti porođaj, već imati osigurano pravo na iskustvo trudnoće? prenatalno, porođajno i postporođajno? dostojanstveno, pozitivno i zdravo za žene i djecu.

Što je akušersko nasilje?

"Svaki čin koji je u suprotnosti s onim što je dogovoreno između trudnice i liječnika tijekom prenatalne njege ili plana poroda može se okarakterizirati kao nasilje", komentira Dr. Alberto. Volja žene mora se poštivati ​​ne samo u trenutku porođaja: trudnica mora imati zajamčena prava i u prenatalnoj, postporođajnoj i u pobačajnoj situaciji.

Pročitajte i: Doula trudnicama nudi fizičku, emocionalnu i informativnu podršku


"Brazil nema posebnu zakonsku odredbu za porodničko nasilje, kao što je slučaj u drugim zemljama, poput Argentine i Venezuele. Ali, pravna pravila koja su trenutno na snazi ​​u zemlji omogućavaju suzbijanje i kažnjavanje takvih slučajeva ?, kaže odvjetnica Tamara Amoroso Gonçalves, magistrica ljudskih prava i članica CLADEM-a u Brazilu.

Stoga, uzimajući u obzir parametre ljudskih prava i norme Ministarstva zdravlja, može se razmotriti nasilje iz roda u javnim ili privatnim mrežama:

U trudnoći:

  • Odbijanje usluge;
  • Uvredljivi komentari bilo koje vrste;
  • Zakazivanje carskog reza bez kliničkih indikacija;
  • Ne pruža dovoljno informacija trudnici za donošenje odluka;
  • Zanemarite kvalitetnu njegu.

Pri porodu:

  • Odbijanje prijema u bolnicu;
  • Sprječavanje porođaja da prati osoba koju je navela trudnica;
  • Izvođenje medicinskih postupaka bez pristanka trudnice;
  • Izvođenje invazivnih ili nepotrebnih postupaka, posebno primjene oksitocina i epiziotomije;
  • Lišavanje vode i hrane;
  • Sve vrste verbalnih radnji koje mogu poniziti, inferiorno, uvrijediti, ranjivati ​​ili izazvati nesigurnost ili strah kod žena;
  • Spriječiti ili odgoditi majčin kontakt s djetetom;
  • Spriječite pravo na dojenje novorođenčeta.

Pobačaj:

  • Uskraćivanje ili kašnjenje u skrbi;
  • Prijetnje, prisila ili okrivljavanje žena;
  • Pitanja o uzroku pobačaja, bilo namjerni ili ne;
  • Izvođenje invazivnih medicinskih postupaka ili bez pristanka i objašnjenja.

Znajte svoja prava

Bez obzira na vrstu njege? ako to rade profesionalci iz javnih ili privatnih ustanova - svaka žena ima pravo na prenatalnu njegu, što uključuje ispite i povremene konzultacije. Čitav proces trudnoće, od prenatalnog do postporođajnog, trebao bi biti kvalitetan tretman i izvoditi ga obučeno zdravstveno osoblje.


Osim toga, potrebno je da su žene uvijek dobro informirane o rizicima, postupcima i mogućnostima kako bi mogle imati kontrolu i sigurno donositi svoje odluke. U tom je smislu izuzetno važno da liječnik osigura ugodno okruženje kako bi se žena osjećala ugodno i imala prostor za postavljanje pitanja i pojašnjenje svih sumnji.

Ovaj gostoljubiv i transparentan prostor od presudne je važnosti za žene, na primjer, najbolji izbor u vezi s vrstom porođaja. U Brazilu je 43% rođenih carskim rezom, ali prosječna stopa koju SZO smatra zdravom iznosi samo 15%. U brazilskoj privatnoj mreži statistika je još izrazitija: 80% porođaja carskim rezom. Većina ovih carskih rezova provodi se ili planira u skladu s interesima liječnika ili bolnice.

Pročitajte i: Humanizirano rođenje djece: nastavak protagonističkog pokreta trudnica

- Apsolutno sam protiv zakazanog carskog reza. Ako u trudnoći nema problema, važno je da se dijete rodi na dan kada porodica porođa. Da li je odabir datuma mnogo agresivniji za dijete ?, komentira opstetričar Alberto Jorge Guimarães. Uz sve informacije, žena ima pravo odabrati vrstu porođaja koju smatra najboljom, bez da uzima u obzir osobne interese liječnika.

Položaj u kojem žena želi roditi također mora biti njezina odluka: liječnik ne može intervenirati ako najbolji položaj za tijelo trudnice nije ležanje, nego čučnja. Postupci poput primjene oksitocina za ubrzanje porođaja, epiziotomija, imobilizacija udova tijekom poroda i oduzimanje hrane također su nasilje nad ženama.

Episiotomija, rez između vagine i anusa, postupak je koji liječnici koriste za ubrzavanje porođaja, što može dovesti do budućih komplikacija kod žena: boli, modrica, infekcija. Prema smjernicama WHO, stopa epiziotomije ne smije prelaziti 10%. Međutim, u Brazilu taj broj doseže 53,5%, što pokazuje i istraživanje Nascer no Brasil.

Kao i kod zakazivanja carskog reza, epiziotomija se često izvodi isključivo u medicinske svrhe, bez ikakvog upozorenja ili pristanka trudnice ili stvarne kliničke potrebe. „Ta se logika [prioritiziranja interesa liječnika] mora obrnuti, dobrobit žena i djece mora biti na prvom mjestu. Treba li žena biti osnažena i znati svoja prava i tijelo kako bi se doista mogla informirati o izboru ?, kaže Tamara.

Pored postupaka koji nanose fizičku štetu tijelu žena i djece, verbalno nasilje također ostavlja duboke tragove na trudnici. Natjecanje da se žena osjeća inferiornom, nesigurnom, poniženom ili uvrijeđenom na bilo koji način jednako je ozbiljan oblik nasilja kao i drugi.

Što učiniti u slučaju porodničkog nasilja?

Mogu li žrtve nasilja u bilo kojoj fazi trudnoće ili porođaja izvedene u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj mreži prijaviti pojavu? i vrlo je važno da to učine. Žalbe se mogu podnijeti bolničkom ombudsmanu, Regionalnom medicinskom vijeću, Javnom tužiteljstvu ili Uredu javnog branitelja u regiji. Informacije i smjernice se mogu dobiti i putem brojčanika 180.

• Je li došlo do nepažnje ili nasilja liječnika ili drugog zdravstvenog radnika? Oni se mogu nominalno prijaviti. Ali bolnica i sama lokalna uprava mogu biti odgovorni za nedostatak skrbi, zanemarivanje ili nasilje u bilo kojoj fazi trudnoće i porođaja. Humanizirana usluga nije izuzetak ni izbor, je li to pravo svih žena, bilo u javnom ili privatnom ?, naglašava odvjetnica Tamara Amoroso.

svjedočenje

F. pretrpio je porodničko nasilje tijekom prenatalne njege. U konzultaciji s liječnikom, u tri mjeseca trudnoće požalila se da boli. Prva reakcija liječnika bila je reći da je "bol bila sama beba". Zabrinut, F. je inzistirao na polaganju ispita. Uz pregled dodira, u trbuhu je liječnička snaga bila takva da je trudnica preminula. "Trbuh mi je postao ljubičast, toliko da me stisnuo", kaže. Kad se probudila, liječnik je donio presudu: ne može imati zdravo dijete i predložio joj da ne nastavi s trudnoćom.

Istog dana F. je promijenio liječnike. Nova liječnica naredila je ultrazvuk, pa je otkrila da ima fibroid u maternici? a isto tako da bi bilo posve moguće imati zdravo dijete. Nastavak praćenja s novim liječnikom nastavljen je, i iako je trudnoća bila komplicirana zbog fibroida, dijete se rodilo zdravo.

Nije prijavljeno. Više od 20 godina kasnije F. je i dalje oduševljen što govori o tome i kaže kako malo ljudi zna što se dogodilo. Ipak, danas potiče ostale žene da prijave: "Nitko to ne bi trebao prolaziti."

Projekti podizanja svijesti

U borbi protiv opstetrijskog nasilja stvoreni su projekti i grupe za promicanje rasprava i razmjene informacija kako bi žene postigle autonomiju svoje trudnoće. Pogledajte neke od ovih projekata i budite informirani:

1. RANGE? Grupa za podršku aktivnom majčinstvu: U režiji akušerke Ana Cristina Duarte i psihologinje Angeline Pita, misija GAMA-e je promicanje pozitivnog, aktivnog i svjesnog stava prema majčinstvu. Na stranici ćete pronaći članke, proizvode i možete saznati više o tečajevima koji nude informacije koje vam pomažu u postizanju tog zdravog i svjesnog stava.

2. Rođenje načela: Načelo rođenja je formirano od mreže brazilskih žena koje imaju za cilj jačanje osnaživanja žena, usredotočujući se na ženska seksualna i reproduktivna prava.Mreža proizvodi informativni materijal o različitim točkama vezanim za trudnoću; Publikacije se mogu pronaći na web mjestu.

3. Grupa s dobrim vremenom: Počeo 2005. godine, Boa Hora namijenjen je trudnicama i parovima koji prolaze kroz proces trudnoće. Grupa nastoji pružiti emocionalnu podršku, razmijeniti informacije i potaknuti informirano odlučivanje o prenatalnom, porođaju i postporođajnom postupku.

4. Rođenje djeteta bez straha: Pod vodstvom opstetričara Alberta Jorgea Guimarãesa, Rođenje djeteta bez straha usredotočeno je na koncept humaniziranog porođaja i trudi se da trudnoću tretira kao trenutak zdravlja i pozitivno iskustvo za žene.

5. Narativi o rođenju: Narratives of the Birth je akademska istraživačka skupina Federalnog sveučilišta u Pernambucu. Grupa koja se zalaže za poštovanje akušerske skrbi kao norme otvorena je i možete pratiti razmjenu informacija i publikacija o rođenju i rođenju.

6. Akušersko nasilje: Facebook stranica već ima preko 5000 sljedbenika i koristi prostor za razmjenu informacija, vijesti i projekata koji su na dnevnom redu stavili akušersko nasilje.

7. 1 u 4: 1 u 4 je projekt koji je producirala fotografkinja Carla Raiter. Cilj je potaknuti razmišljanje o temi, materijalizirajući, fotografije, tragove na ženama koje su pretrpjele nekakvo porodničko nasilje.

Mora se naglasiti da svaka žena ima pravo na pristojnu, poštovanu i kvalitetnu njegu tijekom gestacijskog razdoblja. Rasprava o tom pitanju, podizanje svijesti i prijavljivanje slučajeva važni su načini borbe protiv porođajnog nasilja.

Ministar Vulin - Socijalni radnici najdragoceniji deo sistema (Travanj 2024)


  • trudnoća
  • 1,230