Stidljivost ima i svoje dobre strane

Društvo je sve komunikativnije, posebno s obzirom na brojne sadržajne podražaje koji proizlaze iz globalizacije informacija i novih tehnologija, s uređajima koji vam omogućuju neprestanu razmjenu ideja s ljudima, održavanje internetskih prijateljstava, posebno putem društvenih medija.

Čak je i u ovom kontekstu stalnog dijaloga važnost onih koji su u tom pogledu manje istaknuti, nevremena, posebno istaknuta, posebno nakon izlaska knjige? Moć tišine? Kako stidljivi i introvertni mogu promijeniti svijet koji ne prestaje razgovarati? od američke istraživačice i spisateljice Susan Cain.

Knjiga Susan skrenula je pozornost na vrednovanje nekih karakteristika roda kao da su od temeljne važnosti za ljudsku evoluciju i koji i dalje imaju vrijednost u dinamizmu rutine svijeta u kojem danas živimo. "Živimo u tako velikom svijetu, toliko lišenom zastoja da gubimo iz vida našu introvertnu stranu", kaže Susan.


Prema autoru, povučeni ljudi koji ne vole privlačiti pažnju imaju rijetke osobine ili je drugima teško upravljati, poput intenzivnog protoka kreativnosti, upornosti i sposobnosti analiziranja rizika, omogućavajući im da oslobode svoju maštu, inzistirati na idejama i razmišljati o prednostima i nedostacima odluke lakše nego ekstroverti.

Tri različita temperamenta

Mnogi ljudi brkaju sramežljivost s introspekcijom i socijalnom fobijom, ljudi s tim karakteristikama ponašaju se potpuno drugačije, a svaka od ovih idiosinkrazija utječe na njihov stil života:

  • Introspektive: To su ljudi čije je uobičajeno ponašanje ostati više sam ili tih. Iako su reflektivniji, oni još uvijek komuniciraju s drugim ljudima;
  • Stidljivi: ljudi koji imaju poteškoća u komunikaciji riječima ili se pojavljuju pred velikim brojem ljudi i pate od nesigurnosti u svojim socijalnim odnosima;
  • Socijalna fobija: Pojedinci s psihičkim poremećajem koji izaziva strah od javnosti, zbog čega vas panika pri razmišljanju o interakciji s drugima, obično trebaju liječenje i psihološko savjetovanje.

Zajedničko za introspektivne, sramežljive i socijalno fobične temperamente je to što oni imaju veću vjerojatnost da će patiti od tjeskobe i depresije u svojoj ranoj tinejdžeri, pokazala je studija Norveškog instituta za javno zdravstvo koja je pratila 921 dijete u dobi od 18 mjeseci. i 12 i pol godina.


Je li objašnjenje ovog rezultata potkrijepljeno neuroznanošću, što pokazuje i ispitivanje moždanih procesa? Poput istraživanja iz Laboratorija za razvoj djece na Sveučilištu Harvard, moždana amigdala odgovorna za reagiranje na reflekse najbolje se razvija kod introspektivnih pojedinaca koji su stoga uvijek oprezni od tolikog broja moždanih signala i mogu postati stresni.

Psihijatar Alexandre Saadeh s Papinskog katoličkog sveučilišta u São Paulu kaže da introverzija ima relativne prednosti, što je svojstvo koje se ne može prosuđivati ​​i konceptualizirati samo kao vrlina ili nedostatak. Način na koji će se pojedinac spremiti nositi se s tim aspektom svoje osobnosti. Neki trpe diskriminaciju ili prepreke tijekom svog života. Mogu li ga drugi koristiti za njegov razvoj?

Znati kako se nositi sa svojim ograničenjima i potencijalima način je biti sretan biti introvert ili ekstrovert.

KAKO POBIJEDITI STIDLJIVOST (Ožujak 2024)


  • blagostanje
  • 1,230