9 navika koje izgledaju bezazleno, ali mogu pogoršati vašu anksioznost

Ovih je dana rijetko pronaći nekoga tko nije zabrinut, zar ne? Međutim, uz napetost koju uzrokuje svakodnevni život, postoji i kronična anksioznost koja se bez ikakvog očitog razloga može pokazati u krizama i naštetiti našem osobnom i profesionalnom životu.

Ako imate sklonost osjećaju anksioznosti, morate paziti na neke navike koje drugima ne smetaju, ali imaju potencijal izazvati krizu kod onih koji pate od ovog problema. Upoznajte ih devet i kako ih izbjeći:

1. Prepuno svoj raspored

Možda se čak osjećate pretjerano voljanima, ali najbolje je ne pretjerivati ​​s obvezama koje ste preuzeli. Poznavanje zadataka koji treba dati prioritet, a koje kasnije napustiti pomaže u snižavanju razine anksioznosti.


Naša razina energije može se promijeniti preko noći, tako da trebate ostaviti malo prostora na svom dnevnom redu da se opustite, usredotočite se na vlastito disanje i na trenutak povežete svoj um i tijelo.

2. Predoziranje u kavi

Uzimanje šalice kave ujutro ili nakon ručka daje nam taj plin koji nam je potreban za obavljanje naših poslova. Međutim, kofein je poticajna tvar koja može potaknuti ili povećati simptome povezane s anksioznošću, kao što su ubrzanje rada srca, nervoza, vrtoglavica i znojenje.

Pročitajte i: 10 prirodnih umirujućih sredstava koja pomažu u liječenju anksioznosti, nesanice, pa čak i depresije


Stoga je, osim smanjenja konzumacije kave, važno ne pretjerivati ​​s crnim čajem, energetskim napicima i derivatima guarane, koji također sadrže kofein i druge stimulanse.

3. Uvijek kasnite

Kao i višak kofeina, kašnjenja nas čine napeta, ubrzavaju rad srca i čine da se znojimo više nego što je normalno. Na ovaj način ljudi koji uvijek kasne stvaraju ciklus anksioznosti koji se ponavlja svaki dan kada shvate da su propustili vrijeme svog prvog sastanka.

Da biste izbjegli ovaj učinak, pokušajte biti realni koliko je potrebno da se pripremite i premjestite na mjesto za sastanke? Pokušajte zakazati alarme na svom mobitelu i pripremite svoje stvari unaprijed za odlazak iz kuće.


4. Ovisnost o društvenim mrežama

Facebook, Instagram i druge društvene mreže imaju pozitivnu stranu i teško ćete ih napustiti. Međutim, oboljeli od tjeskobe moraju uložiti dodatni napor kako bi skratili vrijeme posvećeno tim uslugama jer mogu pogoršati ovaj problem na više načina.

Pristupom društvenim mrežama izloženi smo šokantnim vijestima koje završavaju naš dan, ekstremnim mišljenjima koja odagnavaju mržnju i ljude koji imaju navodno savršen život. Sve to čini nas bespomoćnima i tugama zbog svijeta i vlastitih života, povećavajući razinu anksioznosti.

Pročitajte i: Anksioznost: Koliko je to prihvatljivo?

5. Stalno konzumirajte vijesti

Naravno da je važno biti dobro informiran, ali pratiti sve vijesti i informacije? Hitno? Je li to još jedan faktor tjeskobe? Uostalom, većina ovog sadržaja bavi se pitanjima kao što su nasilje, korupcija, rat i druge situacije koje nam izazivaju tugu i bijes.

Najveći je rizik opetovano gledanje istih šokantnih slika i na kraju razvijanje simptoma sličnih onima post-traumatskog stresa: čak i u manjem stupnju, oni mogu biti okidač za napade tjeskobe.

Konzumiranje ovih informacija sporijom brzinom i bez toliko izlaganja nasilnim scenama sigurniji je način saznanja što se događa u svijetu. Na primjer, možete čitati vijesti nakon što je činjenica utvrđena, a ne reproducirati videozapise.

6. Budite stalno na raspolaganju

Ako vam telefon stalno šalje obavijesti, obavještavajući vas da ste primali poruke na WhatsApp-u, Messengeru, Instagramu i vašoj pristigloj pošti, može biti teško usredotočiti se na ono što trenutno radite, bilo da radite, studirate ili pokušavate opustite se malo.

Da li vam dostupnost cijelo vrijeme stvara osjećaj hitnosti, kao da morate odgovoriti na sve poruke na vrijeme? i to stvara tjeskobu. Stoga je preporučljivo ograničiti broj primljenih obavijesti i zakazati vremena za izlazak vašeg telefona u noćni način rada.

Pročitajte i: 12 stvari koje samo zabrinuti ljudi razumiju

7. Spavajte manje nego što je potrebno

Pravilno spavanje bitno je za uravnoteženje naših neurotransmitera i hormona. Kada nekoliko dana provedemo spavajući manje nego što je potrebno, naša tijela to percipiraju kao kronični faktor stresa, što nas ljuti, snižava samopoštovanje i negativno utječe na našu sposobnost suočavanja s anksioznošću.

Da biste izbjegli ovaj učinak, je li idealno postaviti vrijeme spavanja i budnosti, osigurati 7 do 9 sati sna po noći u mračnom i tihom okruženju i elektroničke uređaje držati van kreveta? Svjetlost koju emitira ekran djeluje kao stimulans i narušava kvalitetu ostatka.

8. Ne zaustavljajte se s obrocima

Pored očitijih funkcija zadovoljavanja gladi i hranjivog tijela, obroci bi trebali biti trenutci za pauzu, smirivanje i opuštanje. Pa kad samo uzmemo zalogaj i odemo jesti, gubimo te minute mira.

Ipak, navika jedenja u žurbi ometa proces probave, ostavljajući taj osjećaj „čvora u želucu“. ? a to može stvoriti simptome anksioznosti.

9. Ponovite sebi da ste anksiozni

Prema nekim psiholozima, navika ponavljanja izraza poput "toliko sam pod stresom", "jako sam zabrinuta?" Imam previše stvari za napraviti i ne bih se mogao nositi s tim. Oni nas čine još nervoznijima jer mozak to shvaća kao naredbe i čini sve da se pokorava onome što govorimo.

Pročitajte i: 10 namirnica koje pomažu zaustaviti raspoloženje

To ne znači da se trebate pretvarati da niste anksiozni ili pod stresom, nego da sebi kažete izraze poput: smirim li se? Imam puno zadataka, ali mogu sve.

Ako imate kronični problem s anksioznošću i ti savjeti vam ne pomažu da se osjećate bolje, važno je potražiti stručnu pomoć. Kontroliranje anksioznosti omogućuje nam bolju kvalitetu života, povećati produktivnost i biti sretniji, pa je vrijedno potražiti pomoć liječnika ili psihologa.

Imate pojačan sekret i neprijatan miris vagine? Ginekolog savetuje… (Ožujak 2024)


  • blagostanje
  • 1,230