14 činjenice prehrane koje svi trebaju znati

Danas se puno govori o važnosti pridržavanja zdrave prehrane: bilo za održavanje idealne težine ili za osiguranje boljeg zdravlja i kvalitete života.

Međutim, istina je da, kako je prehrana uvijek na dnevnom redu, neka se mišljenja o određenoj hrani ili navici često doimaju proturječnima ili djeluju pomalo "čudno". Ne slučajno, i iako je to izuzetno važno i široko raspravljano pitanje, postoji mnogo dvojbi oko teme prehrane. Ispod, na primjer, daje vam pojašnjenje za vrlo važna pitanja prehrane koja i dalje postavljaju pitanja.

1. Ne trune li meso? u crijevima.

Helouse Odebrecht, funkcionalna i sportska nutricionistka, objašnjava da je meso pokvarljiva namirnica koja se mora održavati u dobroj higijeni od početka komercijalizacije. Nakon gutanja, probavni sustav putem svojih enzima može pokrenuti proces raspada hrane kako bi ga pretvorio u manje hranjive tvari i olakšao njegovu apsorpciju. To je okruženje praktički stereo, pri čemu se hrana koja prolazi probavlja ne događa truljenje njegovih dijelova, već stvaranje kolača koji će pretrpjeti apsorpciju svojih prehrambenih dijelova i eliminaciju, kroz izmet, dio koji tijelo ne koristi? ,


Graziela Thomaz, nutricionistica iz Onodera Estética da Barra da Tijuca, naglašava da se meso probavlja u želucu. "Budući da je bjelančevina, ta probava je malo sporija i hranjive tvari će se apsorbirati u crijevima", objašnjava.

Daniela Cyrulin, upravljački partner tvrtke Nutri & Consult, ističe, međutim, da je meso hrana koju je teško probaviti i sadrži neke tvari koje se u velikim količinama mogu smatrati toksičnim, tj. S vremenom mogu dovesti do pojave bolesti. Međutim, zapamtite,? Rot? Ovo nije ispravna riječ koju treba upotrijebiti u ovom slučaju.

2. Neke zapadnjačke prehrambene navike rezultiraju ozbiljnom bolešću.

Nutricionistica Helouse Odebrecht ističe da je zapadno stanovništvo posljednjih godina dosta industrijaliziralo hranu, povećavajući potrošnju kemijskih aditiva poput konzervansa i boja. • Povećana potrošnja šećera, brašna, masti, biljnih masti i soli (a zajedno s tim i natrija). Ovo su jedan od glavnih uzroka nastanka bolesti poput povećanog rizika od raznih vrsta raka, prekomjerne težine, pretilosti, bolesti srca i problema s povišenim krvnim tlakom kroz prehranu, kaže on.


Uz to, objašnjava nutricionistica Helouse, tjelesna neaktivnost i stres također su navike koje doprinose potencijalizaciji nastanka ovih bolesti.

Međutim, nutricionistica Daniela Cyrulin ističe, još uvijek se ne može reći da "tamo gdje zapadnjačke prehrambene navike odlaze, bolesti prelaze". "Mediteranska prehrana, na primjer, vodom maslinovim uljem, rajčicama, tamnozelenim povrćem, cjelovitim žitaricama i žitaricama i ribom, zapadnjačka je, ali zdrava", kaže on.

Problem, kaže nutricionistica Daniela, je u brzoj hrani i pretjeranim veličinama porcija.


Još jedna zanimljivost je Nutrigenomics, odnosno genetika povezana s prehranom. Japancima je japanska hrana vrlo zdrava, ali ako Eskimo živi od japanske hrane, može doći do visokog krvnog tlaka. To znači da su bića rođena u nekoj regiji tolerantnija prema lokalnoj hrani ?, dodaje nutricionistica Daniela Cyrulin.

3. U području prehrane informacije se moraju tražiti iz pouzdanih izvora.

Trenutno se u medijima objavljuju mnoge studije o hrani. Ono što mnogi primjećuju jest da su u nekim slučajevima neka istraživanja čak oprečna. Na primjer, jednog dana jaje se kaže da je "negativac"; nakon nekog vremena ispada da je on veliki "zdravstveni saveznik".

Postavlja se pitanje: Jesu li sve studije koje su objavili mediji lažljivci?

Helouse ističe da studije nisu lažljivci. "Ono što trebamo razumjeti jest da se, poput medicine ili bilo koje druge znanosti, i prehrana razvija, napreduje u istraživanju i stječu se nova znanja", kaže on.

Ono što trebamo razumjeti jest da se poput medicine ili bilo koje druge znanosti, i prehrana razvija, napreduje u istraživanju i stječu se nova znanja.

Također koristi primjer studija jaja. Kad je u prvim studijama izoliran holesterol od žumanjka, ustanovljeno je da ima ograničenu količinu kolesterola za svakodnevnu konzumaciju.S razvojem studija, sada je poznato da se holesterol sadržan u jajetu eliminira putem izmeta i da njegova dnevna konzumacija nije povezana s povećanjem kolesterola, čak ni sa žumanjkom (bez prženja)? Helouse.

Graziela Thomaz naglašava da se uvijek mora obratiti pažnja na izvor studije: promatrati je li znanstvena, je li uzorak značajan itd. "Kako je u zdravstvu puno istraživanja, ponekad se informacije iz godina prije mogu izmijeniti ovim novim istraživanjem", dodaje.

Daniela Cyrulin ističe da većina studija prehrane nisu laži, ali ovisno o izvoru mogu biti pristrani ili "čisti marketing". "Zato pokušajte dobiti informacije iz pouzdanih izvora, a kad ste u nedoumici, uvijek se posavjetujte s nutricionistom", naglašava.

4. Rafinirana i prerađena ulja nisu zdrava.

Helouse Odebrecht objašnjava da rafinirana ulja prolaze kroz proces dodavanja otapala koja mogu biti štetna za zdravlje. "Dakle, najzdravija ulja za konzumiranje i kuhanje bila bi ona koja ne podliježu kemijskoj obradi, poput ekstra djevičanskih ulja i ulja", kaže on.

Graziela Thomaz ističe da su rafinirana ulja izuzetno upalna. "Najbolji su hladno prešani, poput masline, lana, grožđa", dodaje.

5. Prirodno ne znači i zdravo.

Nutricionistica Helouse objašnjava da hrana može biti prirodna, organska, bez glutena, ali s visokim sadržajem šećera ili masti, s malo vlakana i tako dalje. Zato se ne može reći da je prirodno? uvijek znači 'zdrav'.

"Zato je vrlo važno da potrošači uvijek čitaju sastojke koji čine hranu", kaže nutricionistica Helouse.

6. Prehrambene masnoće ne čine vas uvijek debelima.

Uobičajeno je da ljudi odmah pomisle kako masnoća u hrani "čini vas debelima". Međutim, nutricionistica Helouse Odebrecht objašnjava da ljudskom tijelu treba oko 30% količine kalorija iz masti koje su između ostalog odgovorne za apsorpciju nekih vitamina, stvaranje hormona, ravnotežu tjelesne temperature, stvaranje membrane. ostale aktivnosti.

Kvaliteta ove masti koja čini sve razlike. U tom je smislu bitno: ukloniti biljne ili hidrogenizirane industrijalizirane masnoće, kontrolirati potrošnju zasićenih masti iz životinjskih izvora i poboljšati potrošnju nezasićenih masti bogatih omega poput avokada, ribe, maslinovog ulja, orašastih plodova i sjemenki? Oni su alternativa za održavanje zdravlja i kontrole tjelesne težine ili čak promicanje gubitka težine. Masnoća je važna, u količinama i uravnoteženom sastavu, u dnevnom jelovniku, a ne u tovu ?, naglašava nutricionistica Helouse.

Međutim, nutricionistica Daniela Cyrulin ističe da su masti kalorične. "To je činjenica: 1 g masti ima 9 kalorija, dok 1 g proteina ima 4. To jest, loše raspoređeni i višak masnoće mogu vas natjerati u masti", kaže on.

Graziela Thomaz ističe da svaki makronutrijent s većim udjelom od preporučenog može izazvati debljanje. "Ali ako je unos kontroliran, osoba neće biti u opasnosti", kaže nutricionistica.

7. Ugljikohidrati vas ne moraju nužno debljati.

Ugljikohidrati su najvažniji hranjivi sastojak za opskrbu tijela i moždanih funkcija energijom. Nutricionistica Helouse objašnjava da su bez ugljikohidrata vitalne funkcije narušene i tijelo ima tendenciju da skladišti višak masnoće općenito.

? Ugljikohidrati se konzumiraju u njihovoj pravoj porciji i dobre kvalitete? poput cjelovitih žitarica, korijena, žitarica, graha, mahunarki? ne masti se i ne stvara korist za tijelo ?, naglašava nutricionistica Helouse.

Dijetetičarka Daniela Cyrulin dodaje da, ovisno o količini i vrsti ugljikohidrata, može biti? Bolje? ili "još gore". "Razmišljajući o povećanju tjelesne težine, postotak ugljikohidrata u vašoj prehrani ne smije prelaziti 50% i ne biste trebali jesti previše ugljikohidrata", kaže on.

8. Protein je važan makrohranjiv sastojak koji pomaže u mršavljenju.

Ipak, ne treba reći da je "protein glavni makronutrijent koji pomaže u gubitku kilograma". Nutricionistica Helouse Odebrecht objašnjava da je balansiranje ugljikohidrata, proteina i masti unutar jelovnika, zajedno s dobrim navikama poput dobrog noćnog sna i fizičke aktivnosti, velika tajna gubitka kilograma.

Kvaliteta i smanjenje udjela ugljikohidrata mogu biti strategija u smanjenju tjelesne težine. Potrebni su kvalitetni proteini za održavanje mršave mase i dobrih masti važnih za poticanje sitosti, povećanje apsorpcije hranjivih tvari potrebnih u procesu i osiguravanje stvaranja hormona koji su također važni u fiziologiji gubitka kilograma ?, kaže nutricionistica Helouse.

9. Šećer je nepotreban u hrani.

Nutricionist Helouse potvrđuje da je šećer hrana iz koje se može ukloniti 100% hrane, bez štete ako nema nedostatka hranjivih sastojaka. "Nepotrebno je i kada se konzumira u višku, donosi brojne opasnosti po zdravlje, među njima: doprinos nastanku metaboličkog sindroma, kandidijaze, gljivica i razvoju stanica raka", kaže on.

Nutricionistica Daniela Cyrulin ističe da rafinirani ili slatki šećer zapali, stari, izaziva bolest i tako dalje. Soda je, na primjer, rafinirani šećer ili sirupi? Oni su napravljeni od šećera, glukoze, kukuruza i gori su od samog rafiniranog šećera, dodaje.

10. Najbolju dijetu za vas donosi kvalificirani stručnjak.

Nutricionistica Graziela Thomaz ističe da je najbolja prehrana za osobu ona napravljena uz pratnju kvalificiranog stručnjaka, uvijek uzimajući u obzir osobine osobe, njenu rutinu, životni stil.

Helouse Odebrecht objašnjava da je važno da prehrana bude načinjena poštujući ukuse i rutinu osobe. Ova akcija može poboljšati privrženost osobe jelovniku, ali potrebno je provjeriti biokemijske testove, netolerancije, alergije i svakodnevnu hranu prilagoditi tim čimbenicima te također nastojati poštivati ​​osobni ukus, kao i uvijek poticati konzumiranje hrane. zdravija prehrana moguća ?, naglašava.

Nutricionistica Daniela Cyrulin također naglašava da ako je rutina osobe potpuno neukusna i da joj je lošeg ukusa (brza hrana, previše soli, previše šećera itd.), Mora promijeniti i prilagoditi svoju rutinu i ukuse.

11. HDL (dobar kolesterol) i višak nezasićenih masti su također loši.

Helouse ističe da je ono što je dobro do neke mjere dobro. „Pretjerivanje zaista može biti loše za vaše zdravlje. Studije već prijavljuju slučajeve s vrlo visokim HDL-om i povećanim rizikom za srčane bolesti. Kao i pretjerana konzumacija nezasićenih masti koja može dovesti do kalorijske neravnoteže, što vodi ka povećanju tjelesne težine, i fiziološka, ​​koja, na primjer, može promijeniti proizvodnju hormona u tijelu ?, objašnjava.

Nutricionistica Daniela Cyrulin objašnjava da HDL osobe ne smije biti veći od 60 na ispitima (iako mora biti iznad 45) i da postoje nezasićene masti, poput kukuruznog ulja, koje su izrazito upalne.

12. Ne biste trebali slijepo vjerovati onome što proizvođači kažu o proizvodu.

Dijetičarka Daniela Cyrulin objašnjava da često biraju samo jedan aspekt proizvoda i odlično se oglašavaju, ali iza proizvoda se nalazi nekoliko drugih štetnih sastojaka.

To pojačava potrebu za čitanjem etiketa proizvoda, sastojaka i svih informacija na njima. "Po zakonu, proizvođači moraju identificirati sve u hrani, a da ništa ne kriju. Stoga je vrlo važno da proizvod legaliziraju javne agencije poput Ministarstva poljoprivrede. Samo vjerovanje u oglašavanje ili slogan nije zanimljivo, morate pročitati svaki sastojak i znati što znači ?, naglašava nutricionistica Helouse.

13. Oni su važni, ali ne morate opsesivno računati kalorije u svemu što jedete.

Nutricionistica Helouse Odebrecht objašnjava da, ovisno o tome iz koje kalorije u hrani dolaze, one mogu biti korisne ili ne. • Ponekad nađete niskokaloričnu, ali siromašnu hranjivim sastojcima hranu i kaloričnu hranu zbog prisustva nezasićenih, ali korisnih masti za srce. Promatranje kvalitete i odakle dolaze kalorije je ispravna akcija?

Daniela Cyrulin objašnjava da su kalorije važne samo u jednom aspektu gubitka kilograma, jer račun? Više kalorija trošim nego što jedem? stvarno treba uzeti u obzir. "Ali ono što je važno kod gubitka kilograma je kombinacija uravnotežene prehrane s odgovarajućim udjelom hranjivih sastojaka, raznolika, s organiziranom prije i poslije vježbanja", kaže nutricionistica.

14. Prava hrana je put do zdravlja, za razliku od prerađene hrane.

Nutricionistica Helouse objašnjava da u prirodnoj hrani nalazimo ono što naše tijelo može apsorbirati i probaviti. "Prerađena hrana većim dijelom ima kemijske dodatke koji su toksični za tijelo i već gube mnoge hranjive tvari u rukovanju", kaže on.

"Vratite se korijenu, birajte namirnice s sastojcima koje biste imali u svojoj ostavi koja mogu izgovarati imena, pune hranjivih sastojaka i antioksidativnih spojeva, po mogućnosti bez dodataka i otrova", kaže nutricionistica Daniela Cyrulin.

Sada znate važne činjenice o prehrani. Imajte na umu da je u nedoumici najbolji način uvijek potražiti kvalificiranog stručnjaka koji će vam pomoći!

TRYING THE VICTORIAS SECRET MODEL DIET AND WORKOUT FOR A WEEK ???? ???? (Ožujak 2024)


  • hrana
  • 1,230